Suše, šumski požari, klimatske promjene. Nabrojali smo samo 3 od brojnih faktora koji utječu na snabdijevanje hranom ljudske vrste. Cijelo vrijeme populacija raste i do 2050. godine moramo podignuti proizvodnju hrane za 70%. Samim time prisiljeni smo na uvođenje novih tehnologija kako bi se hrana brže proizvela, a vidjet ćete, dolazi i do promjene prehrambenih navika.
Ipak, prije nego počnete čitati nastavak, savjetujemo da istovremeno ništa ne konzumirate, jer za nuspojave ovog članka ne odgovaramo.
1. Nova pravila u prehrani
Sušeni cvrčci (da, dobro ste pročitali) imaju okus kao da jedete nešto mrtvo. Podsjećaju na čips jer su hrskavi. Zalijepe vam se za jezik i zube. Krila su najgori dio.
Vjerovali ili ne, postoji i proizvodnja kolačića od cvrčkovog brašna u San Franciscu (SAD), pod tvrtkom “Bitty foods”, a moto im je “Insekti su lijepa i ukusna hrana”. Čak štoviše, tvrde da u jednom njihovom cvrčkovom kolačiću (koji se okusom ne razlikuje od običnog kolačića) ima proteina kao u jednom jakom mesnom obroku.
Kukcima kao hranom bavio se i UN u svom izvještaju iz 2013. godine. Navelo se da se u dijelovima Afrike mravi jedu kao vrsta dijete, prženi žohari i skakavci na Tajlandu. U izvještaju se navodi da preko 2 milijarde ljudi svakodnevno jede kukce.
Sušeni cvrčci s početka ove priče suše se upravo na Tajlandu, a onda se brodom prevoze do SAD-a.
No, kukci nisu jedini novi izvor hrane. Letvica se diže za još jednu razinu. “Hampton Creek” želi u budućnosti proizvoditi biljna jaja, koja ne samo da izgledaju kao jaja, već da i okusom odgovaraju ovoj poznatoj namirnici. Ovo je podvig kojeg se ne bi postidjeli ni veliki mozgovi iz Silicijske doline.
Također, u Los Angelesu postoji tvrtka “Beyond meat”. Dva znanstvenika stvorila su novu metodu miješanja, grijanja i tlačenja biljnih proteina da oponašaju vlaknastu strukturu pravog mesa, što je potpuna novost. Do sada se kao zamjena za meso koristila samo soja.
Možda najkontroverznije od svega, u SAD-u i Nizozemskoj uzgajaju meso u laboratoriju, putem mišićnih stanica prave stoke. Od tih mišićnih stanica proizvode se hamburgeri, potpuno identični okusom i mirisom kao “normalni”.
Klimatske promjene ključan su faktor u proizvodnji hrane. Suše, oluje i požari uništavaju usjeve. Tu je i porast globalne temperature te se procjenjuje kako će do 2030. godine, nastavi li se ovaj trend, nestati većina usjeva. To onda sa sobom vuče nemogućnost prehranjivanja stoke, a lanac se nastavlja nestašicom mesa koje i danas čini većinu prehrambenih navika u svijetu. No, postoje alternative.
2. Jedite insekte
S mesom ili bez njega ljudi trebaju proteine, a ovdje na scenu stupaju insekti.
“Tiny farms” u SAD-u bavi se uzgajanjem insekata. Nutricionistička vrijednost jednog kukca ekvivalentna je jednom piliću. Prednost ovog uzgoja je da je potreban mali prostor, kutija za cipele i stvara se efekt jači od cijele farme pilića. Insekti se potom suše i od njih se pravi brašno, a od njega mesne okruglice, polpete i slično. Okus je na orah, ali sušeni insekti imaju 50% više proteina.
Ljudi neće preko noći prestati jesti meso, ali mogućnost izbora svakako će doprinijeti razvoju novih izvora prehrane. Tome u prilog ide i činjenica da u SAD-u raste broj poduzetnika koji uzgajaju kukce radi prehrane.
Za to su naravno čuli i šefovi kuhinja diljem svijeta. Noma u Copenhagenu (Danska) prema jednom istraživanju najbolji je restoran na svijetu. Povremeno imaju insekte na meniju, a mrave poslužuju žive.
3. Hamburgeri iz epruvete
Ako vam se ideja o kukcima kao izvoru prehrane baš i ne sviđa, imate hamburgere iz epruvete. Oni su rađeni od matičnih stanica živih životinja.
Još ovakav hamburger ne možete kupiti u restoranima brze prehrane, ali njegov izumitelj Mark Post, kaže da će u sljedećih 10 godina biti dostupan na tržištu.
U kolovozu 2013. predstavio je svoj prvi hamburger, a cijena mu je bila prava sitnica, 250.000 eura.
Mnogi smatraju da je ovaj poduzetnički poduhvat čista utopija zbog velikih troškova po proizvodu (oko 65 dolara), a meso čak ni nem okus na pravo meso. Stoga je upitno hoće li uistinu hamburger iz epruvete ugledati svjetlo dana.
Bilo kako bilo, ali brojni stručnjaci diljem svijeta smatraju da je sve ovo gore navedeno prirodnije i zdravije od sve ove hrane koju danas konzumiramo. Problem je samo maknuti ljude od okvira navike koje imaju i navesti ih da probaju nešto novo.
Naslovna: Kolačići od cvrčaka
